VLADA SMANJILA SUBVENCIJE
Računi za struju i plin bit će devet eura veći, to je devet litara mlijeka. "Jako puno za one s malim mirovinama"

Premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade u utorak predstavio je deveti pakt mjera pomoći građanima i gospodarstvu, vrijedan 175 milijuna eura, potvrdivši najavljeno popuštanje mjera. Subvencije na energente svim kućanstvima su zadržane, ali smanjene.
Prvo popuštanje subvencija za električnu energiju, uslijedit će 1. studenoga, a drugo 1. siječnja. Premijer Plenković, predstavljajući novi paket mjera, za primjer je naveo dosadašnji mjesečni račun u iznosu od 40,65 eura koji će od studenoga porasti na 43,65 eura, a od siječnja na 45,61 euro. Umjesto godišnje uštede od 112 eura po kućanstvu s dosadašnjim subvencijama, u novom paketu mjera godišnja ušteda na računima za struju bit će više nego upola manja - 53 eura.
Nove, srezane subvencije za plin i toplinsku energiju vrijedit će od 1. listopada. Što se tiče plina, premijer je na primjeru dosadašnjeg mjesečnog računa od 42 eura kazao da će porasti na 46 eura te će, prema istom primjeru, godišnja ušteda kućanstava na računima za plin umjesto 96 eura biti prepolovljena na 48 eura.
Usklađivanje mirovina i rezanje subvencija
Prema tim izračunima, računi kućanstva za struju od 1. siječnja bit će u prosjeku pet eura veći nego sada, dok će računi za plin već od sljedećeg mjeseca biti veći za četiri eura. Ukupno je to devet eura, što mnogima neće predstavljati dramatično veći trošak. No za umirovljenike od kojih 60 posto imaju ispodprosječne mirovine, a pogotovo za svakog četvrtog umirovljenika - njih više od 220 tisuća - kojima su niže od 400 eura, tih devet eura mjesečno nisu nimalo beznačajni.
Prema popisu artikala kojima je Vlada ograničila cijene, za tih devet eura mjesečno može se, primjerice, kupiti devet litara mlijeka ili pet litara suncokretovog ulja ili šest kilograma kruha ili 69 kajzerica ili devet čajnih pašteta.
U Vladi mogu reći da je nedavno usklađivanje mirovina po stopi od 6,48 posto, koje je bilo treće najveće od 1999. naovamo, donijelo povećanje prosječne mirovine za oko 38 eura, odnosno 28,25 eura za prosjek mirovine koju prima najviše umirovljenika, njih 122.512.
"Vlada se polako priprema za izbore"
U utorak predstavljeno popuštanje subvencija dobrim dijelom će anulirati nedavno usklađivanje mirovina, kaže Milivoj Špika, predsjednik stranke Blok umirovljenici zajedno (BUZ).
"Za one s ispodprosječnim mirovinama, pogotovo one ispod linije siromaštva, svaki euro je važan. Njih će pogoditi puno više. Nakon što je najavila tzv. trinaestu mirovinu kao stalni dodatak, Vlada traži način kako i otkuda da namakne dio sredstava. Jedan dio će namaknuti od poreza na mirovine, što je idiotski, a drugi ukidanjem subvencija", ističe.
Špika smatra da se Vlada, odnosno HDZ već polako priprema za izbore.
"Oni zauzimaju startnu poziciju za sljedeće parlamentarne izbore. Po mom mišljenju, to znači da će u sljedećih šest do deset mjeseci biti ukinute sve potpore. Time će maksimalno otežati život ljudima, najviše umirovljenicima, a onda će godinu dana pred izbore ponovno uvoditi olakšice, beneficije, dodatke i slično kako bi pokazali socijalnu osjetljivost, a zapravo ponovili igru s kupovinom glasova. Naročito umirovljeničkih. U tome je cijela priča", kaže.
"Mirovine rasle nominalno, ne i realno"
Osvrnuo se i na nedavnu izjavu premijera Andreja Plenkovića da će do kraja godine prosječna mirovina premašiti 700 eura, a do konca mandata ove Vlade dosegnuti 800 eura.
"Taj rast mirovina koji najavljuje premijer neće ni malo popraviti kupovnu moć. Prosječna plaća raste brže i više od rasta prosječne mirovine, a svakim usklađivanjem prosječna mirovina sve više zaostaje za prosječnom plaćom. Naravno da će već ove godine s tzv. trinaestom mirovinom prosječna mirovina narasti na preko 700 eura, a za dvije i pol godine i na 800 eura. No nevolja je da se time neće povećati kupovna moć ", smatra predsjednik BUZ-a.
Štoviše, on tvrdi da po pitanju mirovina zapravo nema stvarnog pomaka.
"Ništa se nije dogodilo od dolaska Plenkovića na čelo Vlade prije deset godina, kada je prosječna mirovina bila 350 eure, do sada kada je 690 eura. Kupovna moć umirovljenika nije se promijenila i s ovih 690 eura ne možete kupiti išta više nego što ste prije deset godina mogli s onih 390 eura. Radi se o nominalnom, a ne o realnom rastu. Za dvije godine prosječna plaća bit će preko 1.700 eura, što znači da će prosječna mirovina od 800 eura i daje imati udio od 40 posto u prosječnoj plaći", kazao je Špika.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare